Skip to content Skip to footer

Pojava ukrupnjavanja tržišta i implikacije na domaće firme

Zašto se dešava ukrupnjavanje tržišta i šta to tačno podrzumeva?

Svaka industrija odnosno branša na nekom geografskom tržištu prolazi kroz nekoliko faza razvoja od svog osnivanja, razrade, punog razvoja itd.. Nakon faze razvoja svaku industriju očekuje izazov daljeg razvoja i napredovanja ili ako do toga ne dođe dolazi faza stagnacije a vrlo često i opadanja.

Ne mali broj kompanija na tržištima Balkana ulazi u fazu stagnacije pa čak i opadanja iz nekoliko razloga. To nema mora nužno biti greška vlasnika ili menadžmenta. Čest razlog je manjak finansija za dalji razvoj, nemogućnost privlačenja kadrova, ne mogućnost izlaska na inostrana tržišta, pritisak konkurencije (vrlo često inostrane) sa većom snagom i tržišnim učešćem.

Zavisno od vrste industrije ova faza dešava pre ili kasnije pa je tako ukrupnjavanje kompanija koje se bave distribucijom računara već završeno i ostalo je svega nekoliko firmi u tom poslu na teritoriji Srbije. Isto se dešavalo u drvnoj industriji, industriji nameštaja, hemijskoj industriji itd.

Danas to počinje da se dešava u relativno mladoj industriji kakva je IT industrija.

Ukrupnjvanje se dešava i odigrava pod pritiskom velikih „igrača“ na tržištu koji imaju dovoljno finansijske snage, dovoljno ljudskih i tehničko-tehnoloških resursa da ulažu u svoj dalji rast i razvoj. Međutim svoj planirani rast mogu da ostvare na organski način samo donekle jer i drugi učesnici na tržištu, ma koliki bili, drže određeno tržišno učešće i na neki način su smetnja velikim kompanijama na njihovom zacrtanom putu rasta.

Iz tih razloga velike kompanije se često odlučuju da strategije rasta sprovedu uz pomoć akvizicija (M&A) tj. da krenu u kupovinu manjih kompanija kako bi na drastično brži način došli do tržišnog učešća, neke tehnologije, ljudskih resursa itd.

Uzmimo na primer bankarski sektor gde se desio veliki broj preuzimanja unazad nekoliko godina što između ostalog predstavlja konkretan primer ukrupnjavanja tržišta.

Naime na naše tržte je ušao veliki broj stranih banaka putem akvizicija jer su izračunali da je mnogo jeftinije kupiti lokalnu banku i preuzeti njene klijente, zaposlene, tržišno učešće itd. nego doći na već razvijeno tržište, gde svaki građanin i firma već ima odabranu banku, i krenuti graditi posao od nule. Ovaj drugi način je drastično skuplji za samu kompaniju tj. banku.

Imamo i mnogo primera iz hemijske industrije ili prehrambene industrije gde velike multinacionalne kompanije preferiraju da uđu na neko tržište putem akvizicije neke lokalne firme nego da dođu i nekoliko godina ulažu u razradu tržišta i čekaju na profit relativno duži period. Kupovina lokalne firme predstavlja mnogo elegantniji i brži način sticanja tržišnog učešća, tehnologije, kadrova …

Kakvu poruku šalje trend ukrupnjavanja lokalnim preduzetnicima?

Nezavisno od industrije, ukrupnjavanje je neminovnost svake branše, veće kompanije učesnice na tržištu svakako će imati planove za dalji rast i razvoj dok će strane i uglavnom multinacionalne kompanije praviti tj. prave planove za ulazak na tržište Srbije.

Trenutno se ubzano ukrupnjavanje dešava u nekoliko industija a neke od njih su softverska industrija, farmaceutska industrija, preradjivačka industrija, prehrambena industrija, metalna industrija itd.

U skladu sa ovim trendom, preduzetnici moraju pratiti tok ukrupnjavanja u svojoj industriji i uhvatiti pravi trenutak za prodaju zvog biznisa nekoj većoj firmi i na taj način sačuvati svoj kapital, ljude itd. tako što će zajedno sa svojom firmom postati deo nekog većeg sistema.

To predstavlja mudar i pobednički potez jednog preduzetnika poput onog kada je ulazio u biznis i počeo sa gradnjom svoje firme.

Lično iskustvo

Sve navedeno pišem pre svega iz ličnog iskustva kao neko ko je svoj biznis prodao velikoj multinacionalnoj kompaniji, uhvatio trenutak promena na tržištu i kapitalizovao svoj dugo godišnji rad.

Danas zastupam dosta preduzetnika i sprovodim procese prodaje njihovih firmi kao i dosta stranih kompanija sa kojima sarađujem na preuzimanju domaćih firmi.

Trenutno naša baza potencijalnih investitora broji više hiljada firmi.

Author